Opšte karakteristike stvaralaštvaU svojim delima Kami, Borhes i Beket , bavili su se filozofijom apsurda. Ukazivali su na besmisao i bezvrednost života. Ljudi su ih odbacili jer su ih posmatrali kao potpune strance, jer su ljudski život videli kao potpuno besmislen jer se svakako završava smrću. Oni su nam naglasili apsurd ovog života prikazom svakodnevnice njihovih junaka, gde vidimo da ništa nema smisao i na kraju se život svakog od njih svede na otuđenje i čekanje.
|
Beketova delaTokom 15 godina nakon rata, Beket je izradio četiri glavne celovečernje dramske predstave: Čekajući Godoa, Fin de partie, Krapp's Last Tape i Happy Days. Ove predstave, za koje se često, s pravom ili ne, smatraju da su bile instrumentalne u takozvanom „Pozorištu apsurda“ - mračno se bave temama sličnim temama približno savremenih egzistencijalističkih mislilaca. Izraz „Pozorište apsurda“ smislio je Martin Eslin u istoimenoj knjizi; Beket i Godo bili su glavni elementi knjige. Eslin je tvrdio da su ove predstave ispunjenje koncepta "apsurda" Alberta Kamija. Široko govoreći, predstave se bave temom očaja i voljom za preživljavanjem uprkos tom očajanju, pred nerazumevajućim svetom.
|
Borhesova delaBorhes je najpoznatiji po svojim kratkim pričama, ali je takođe pisao i poeziju, eseje, scenarije, književne kritike i objavio mnoge antologije. Borhes je pisao poeziju celog svog života. Na Borhesa dosta utiče modernistički stil pisanja, a posebno simbolizam. A u njegovim kasnijim delima može se videti uticaj naturalizma. Na njegova kasnija dela veliki uticaj je imala i činjenica da je bio slep. Borhes se dosta interesovao za mitologiju, matematiku i teologiju i ove nauke su često bile prisutne u njegovim delima.Njegovo najpoznatije delo je kratka priča "Čekanje".
|
Biografije
Alber KamiAlber Kami bio je francuski pisac, filozof i novinar. Dobitnik nobelove nagrade za književnost 1957. godine.Kamijev opus se temelji na ideji apsurda ljudske egzistencije. Iako se često vezuje za egzistencijalizam, Kami je poricao da je egzistencijalista. S druge strane, Kami u svom eseju Pobunjeni čovek piše da se tokom celog svoj života borio protiv filozofije nihilizma. Njegova religioznost takođe je bila čestom temom, a sam je u jednoj od svojih knjiga napisao: Ne verujem u boga „i” nisam ateista.
|
Horhe Luis Borhes
Horhe Fransisko Isidoro Luis Borhes Asevedo , poznat kao Horhe Luis Borhes; bio je argentinski pisac, jedan od najuticajnijih književnika XX veka.Presudno je obeležio hispanoameričku književnost i značajno uticao na svetske književne tokove. Iako najpoznatiji po svojim pripovetkama, Borhes je takođe bio i pesnik i književni kritičar. Bio je saosnivač tzv. „latinoameričke fantastike“ i jedan od vodećih autora časopisa Sur („Jug“).
|
Semjuel BeketSemjuel Beket , bio je irski književnik, dramaturg i romanopisac.Beketova pisačka karijera može se grubo podeliti u tri perioda: njegova rana dela, sve do kraja Drugog svetskog rata 1945. godine; njegov srednji period, protežući se od 1945. do ranih 1960-ih, tokom kojeg je napisao ono što su verovatno njegova najpoznatija dela; i njegov kasni period, od ranih 1960-ih do Beketove smrti 1989. godine, tokom kojeg su njegova dela tendirala da postaju kraća, a stil minimalistički.
|
Zajednički doprinos književnostiDela Kamija, Borhesa i Beketa, kao što su Stranac, Čekajući Godoa i Čekanje donose priču o usamljenosti i otuđenosti čoveka. Ovi apsurdni književni likovi imaju mnogo zajedničkih osobina, a neretko se te osobine mogu naći i kod čoveka današnjice.Merso, Vladimir, Estragon, Viljari su u delima predstavljeni kao likovi koji su otuđeni, koji su stranci u sopstvenim životima. Čekanje boljeg sutra i odvojenost od društva je ono što povezuje ova tri dela. Alijenacija čoveka preti kao zarazna bolest 21. veka.
|