Kamijeva dela
Iako je bio levičarski nastrojen, njegove oštre kritike totalitarizma komunizma nisu mu pribavile simpatije među komunističkim strankama, a 1951. godine, nakon objavljivanja Pobunjenog čoveka, dovele su i do raskida prijateljstva sa Sartrom.Kamiov prvi značajni doprinos filozofiji je njegova teorija apsurda koja govori da ljudi teže ka jasnoći i smislu u svetu koji ne nudi nijedno od to dvoje, a obradio ju je u svom eseju Mit o Sizifu, kao i u drugim delima kao što su Stranac i Kuga.
|
Stranac |
Mit o Sizifu |
Roman se i zove Stranac jer se u njemu govori o usamljenosti,otuđenosti i besmislu i jer je Merso stranac u društvu kao i društvo u njemu. Merso oseća da ne može da menja svet oko sebe i da može da napravi izbore samo po tome šta mu život nudi i da ništa ne može da promeni ni svet u kome živi ni sebe.
Pobunjen čovekOva knjiga uzrokovala je veliko nezadovoljstvo kod njegovih prijatelja, ali i mnogih mislioca tog doba, te je uzrokovala konačni raskid prijateljstva sa Sartrom. U ovom je očito da je Kami pacifizam i mir stavljao ispred ideala, dok se Sartr držao svojih komunističkih i revolucionarnih ideala nezavisno o tome koliko oni bili represivni i totalitaristički. Ideja komunizma je za Sartra predstavljala savršenstvo ljudskog društva, nezavisno od toga kako je provođena, dok je Kamiju ta ista ideja bila nada u savršeno društvo, društvo jednakosti i pravednosti, ali veliko razočaranje u tu ideologiju dovelo je do konačnog i nužnog odbijanja komunizma koje je pak uzrokovalo Kamijevo odbijanje svih ostalih ideologija i sve veću težnju za mirom i pravednošću u svetu, te konstantna javna protivljenja bilo kakvom obliku, kako leve tako i desne, totalitarne represije. Jako loše prihvaćanje dela od strane javnosti i njegovih prijatelja bacilo je Kamija u depresiju te se u tom periodu posvetio prevođenju drama.
|
Delo „Mit o Sizifu“ je filozofski esej , gde on takođe objašnjava filozofiju apsurda i bavi se temom čovekovog traženja smisla, večnih istina i vrednosti. Podelio je esej na četiri dela, u prvom se priča o apsurdnom prosuđivanju, zatim apsurdnom čoveku i na kraju apsurdnom stvaranju i mitu o Sizifu.
KugaVeruje se da je roman zasnovan na epidemiji kolere koja je ubila veliki procenat populacije Orana 1849. godine, ali je radnja smeštena u četrdesete godine 20. veka. Sam grad bio je pogođen kugom nekoliko puta pre nego što je Kami napisao roman. Prema izveštajima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, Oran je bio potpuno razoren kugom 1556. i 1678. godine, međutim sve kasnije epidemije, 1921. (185 slučajeva), 1931. (76 slučajeva) i 1944. (95 slučajeva), nisu bile ni približnog obima kao što je opisano u romanu.
|
youtu.be/GxXgnPALEVY
Značaj njegovih dela
Alber Kami, može se svrstati u najznačajnije pisce XX veka, jednog od inovatora poput Kafke, Prusta, Tomasa Mana… Privukao je mnoštvo čitalaca svojim specifičnim stilom pisanja i temama koje su retko obrađivane u literaturi. Ono što je obeležilo Kamijevo stvaralaštvo jeste potraga za smislom života.
|
Čitavog života pokušavao je da razume okolnosti u kojima je živeo i tražio izlaz i način na koji će se čovek boriti sa svim teškoćama. Njegov rad i stvaralaštvo imaju vrednost kako za filozofiju, tako i za književnost.
|